Ulaganje u školsku infrastrukturu u Srbiji 10 puta manje od potrebnog

Beogradskim predškolskim ustanovama i školama u decembru 2024. godine stigao je dopis iz gradskog Sekretarijata za obrazovanje sa nalogom za proveru bezbednosti i stabilnosti objekata. U dopisu se ne precizira šta su tačno obaveze zaposlenih u vrtićima i školama, kao i ko će i na koji način te preglede obaviti, objavio je tada Danas.

Nalog za proveru bezbednosti i stabilnosti svih objekata javne namene i objekata linijske infrastrukture potekao je od Ministarstva građevinarstva, 8. novembra, vidi se iz dopisa upućenih školama u koje je Danas imao uvid. Ministarstvo je zatražilo preglede tih objekata „s obzirom na ozbiljnost situacije nakon tragične nesreće na železničkoj stanici u Novom Sadu“.

„Postupajući po navedenim dopisima, potrebno je da kao neposredni korisnici objekata javne namene izvršite pregled objekta koje koristite i podatke o eventualno utvrđenim oštećenjima i opasnostima usled oštećenja objekata dostavite građevinskoj inspekciji, nakon čega će građevinski inspektor preduzeti zakonom propisane mere“, piše u obaveštenju direktorima predškolskih ustanova i škola i direktoru Centra dečjih letovališta i oporavilišta Grada Beograda.

Aleksandar Markov iz Edu foruma za Insajder kaže da su tada škole i predškolske ustanove jesu dobile nalog za proveru objekata, ali da je i tada teško bilo očekivati da škole, osim vizuelnim pregledom, mogu izvršiti ovaj zadatak jer je, napominje, za njegovo izvršenje neophodno angažovanje stručnjaka građevinske struke, što zahteva vreme, a verovatno i novac.

Markov dodaje da nema informaciju koliko je škola provereno i da li su uopšte uspele da provere, ali napominje da nema sumnje da se veliki broj objekata nalazi u lošem stanju.

„Ipak, za njihovu rekonstrukciju, delimično ili u celosti je potrebno mnogo sredstava kojih nema pa se država najčešće odlučuje za interventne mere. Na kraju, i sam ministar prosvete u novogodišnjem intervju je istakao da je za ovu godinu obezbeđeno oko milijardu dinara za infrastrukturne radove, a potrebno je više od 10 milijardi. Tu se nekako zatvara čitav krug bez obzira da li je reč o infrastrukturnim radovima ili obrazovnom procesu, da bi sistem funkcionisao kako treba potrebno je obezbediti deset puta više sredstava nego što se trenutno opredeljuje“, napominje Markov.

Ceo članak dostupan je na sajtu Insajder

Scroll to Top
deyeye boyuyu veyen siyeyer